Svijet luksuznih satova godinama je bio obilježen oprezom. Promjene su bile spore, dizajni konzervativni, a eksperimenti više simbolični nego revolucionarni. Tim više iznenađuje ono što 2026. godine pokazuju dva potpuno različita brenda: Rolex i Louis Vuitton. Oboje posežu za bojom, emocijama i oblicima koji su donedavno u ovoj industriji bili nezamislivi. Novi satovi Rolex i LV hrabro ruše pravila i postavljaju trendove!
Rolex Oyster Perpetual 36 Jubilee Dial – klasika koja iznenada prestaje biti mirna
Novi Rolex Oyster Perpetual 36 Jubilee Dial je sat koji na prvi pogled krši vlastita pravila. Umjesto tipične za marku suzdržanosti, dobivamo brojčanik prepun boja, na kojem se ponavlja natpis „ROLEX”. Inspiracija potječe iz dizajna iz 70-ih i 80-ih godina, ali konačni rezultat je znatno intenzivniji od svega što je marka prikazivala posljednjih desetljeća.
Ispod ove vizualne promjene ipak se ne krije tehnička revolucija. Unutra radi provjereni mehanizam Rolex Caliber 3230, odnosno automatski mehanizam bez datuma, koji nudi oko 70 sati rezerve snage i visoku preciznost rada. To je klasični Rolex iznutra, ali potpuno drugačija priča izvana.
Kućište promjera 36 mm ostaje vjerno liniji Oyster Perpetual, kao i čelična narukvica te visoka vodootpornost. Razlika je u tome što je sve podređeno brojčaniku, koji prestaje biti pozadina i postaje glavni protagonist.
Cijena modela ostaje na razini od oko 6750 dolara, što ga formalno čini „ulaznim” Roleksom. U praksi će, međutim, dostupnost biti ograničena, a interes znatno premašiti ponudu, što je već postalo uobičajeno kod prepoznatljivijih varijanti brenda.
Louis Vuitton Tambour Taiko Arty Automata – sat koji ne pokazuje vrijeme, već spektakl
Još dalje ide Louis Vuitton Tambour Taiko Arty Automata. To je projekt koji zapravo prestaje biti klasičan sat i postaje mehanička predstava pokretana na zahtjev.
Nakon pritiska na gumb na kućištu pokreće se sekvenca animacija: elementi brojčanika se pomiču, cvjetovi se okreću u suprotnim smjerovima, a natpisi mijenjaju svoj oblik. Cijela kompozicija osmišljena je kao minijaturno kazalište u kojem je vrijeme samo izgovor za prikazivanje pokreta.
Srž konstrukcije čini kalibar LFT AU05.01 s letećim tourbillonom i više od 360 elemenata. Mehanizam je složen, ali njegova uloga razlikuje se od one u klasičnim satovima. Ne radi se samo o preciznosti mjerenja vremena, već o mogućnosti stvaranja animacija koje imaju isključivo umjetnički karakter.
Najveći dojam ipak ostavlja brojčanik. Sastoji se od mnogih slojeva, ručno izrađenih uz korištenje emajla i zlatarskih tehnika, a proces njegove izrade traje stotinama sati. U nekim elementima korišteni su čak i prirodni materijali, poput perja, što ovaj dizajn još više približava svijetu umjetnosti nego urarstvu.
Cijena od oko 490 tisuća eura i vrlo ograničena proizvodnja znače da ovo nije tržišni proizvod u klasičnom smislu. To je kolekcionarski predmet, izrađen po narudžbi i namijenjen vrlo uskom krugu kupaca.
Zašto se ti satovi izdvajaju od pravila
Oba modela, iako pripadaju potpuno različitim svjetovima, povezuje jedno: odmak od tradicionalnog shvaćanja sata kao alata.
Rolex, marka povezana s disciplinom i suzdržanošću, iznenada si dopušta vizualni eksperiment. Boja i uzorak prestaju biti dodatak. Sada su glavna os projekta. I dalje imamo posla s pouzdanim mehanizmom i uporabnim karakterom, ali forma više nije sigurna.
Louis Vuitton ide još dalje. U njegovom slučaju sat gubi svoju osnovnu uporabnu funkciju i postaje nositelj emocija i pokreta. Mehanizam ne samo da mjeri vrijeme, već ga i „prikazuje” vizualno.
Je li ovo povratak estetici devedesetih?
U ovom povratku može se osjetiti odjek devedesetih, kada su luksuz i dizajn bili odvažniji, manje suzdržani i često eksperimentalni. Današnji dizajni ne kopiraju izravno tu estetiku, već preuzimaju njezin duh: veću slobodu, hrabrost i želju za isticanjem.
Razlika je u tome što je suvremeni luksuz mnogo više kontroliran. To nije kaos, već precizno osmišljena ekstravagancija.
Novi satovi Rolexa i LV. Dva različita odgovora na isti trenutak
Rolex pokazuje da čak i najkonzervativniji brend može otvoriti vrata bojama i igri s formom, a da pritom ne izgubi svoj identitet. Louis Vuitton s druge strane dokazuje da se sat može tretirati kao mala kazališna scena na kojoj mehanika postaje performativna umjetnost.
Oba pristupa su različita, ali vode do istog zaključka. Luksuz 2026. godine prestaje biti tih. Postaje vidljiv, odvažan i sve manje predvidljiv.
