Listopad 2009. Predsjednik Mohamed Nasheed zajedno s cijelim kabinetom sjedi na dnu oceana, šest metara ispod površine vode. Ronilačka odijela, maske za kisik, dokumenti u vodootpornim mapama. Nije bila riječ o šali niti medijskom spektaklu – bila je to očajnička pokušaj skretanja pozornosti
Maldivi nestaju. Doslovno.
80% površine zemlje nalazi se ispod jednog metra nadmorske visine. Prosječna visina otoka iznosi samo 1,5 metara. Ponekad zamišljam kako je to – živjeti na mjestu gdje svaki val podsjeća da tvoj dom može nestati. 1 190 otoka razasutih po Indijskom oceanu, od kojih je samo 200 naseljeno.
Maldivi snažnije ističu ciljeve održivog razvoja – ispod površine oceana
Ali ovdje počinje čudna priča. Godine 2024. Maldive je posjetilo više od 2 milijuna turista. Luksuzna odmarališta, vile na stupovima, podvodni restorani. Ljudi plaćaju bogatstvo da bi proveli odmor na mjestu koje bi za nekoliko desetljeća moglo nestati. To je neki paradoks – zar ne?
Turizam donosi zemlji oko 60% BDP-a. Bez njega, Maldivi bi ekonomski propali puno prije nego što bi ih prekrila voda. No, taj isti turizam doprinosi klimatskim promjenama koje uništavaju zemlju. Avioni, brodovi, klima-uređaji u hotelima.
Mislim da to mora biti frustrirajuće za lokalne političare. S jedne strane trebaju novac od turizma da bi preživjeli. S druge strane, svake godine gledaju kako razina mora raste. “Kako voditi zemlju kad ne znaš hoće li uopće postojati za 50 godina?”
Možda su zato Maldivi toliko snažno usmjereni na UN-ove Ciljeve održivog razvoja. Za njih to nije neka apstraktna teorija razvoja. To je pitanje opstanka. Svaki dan odgode znači da je more sve bliže.
Vlada u Maleu shvatila je da tradicionalni pristup politici ovdje neće uspjeti. Ne može se razmišljati kroz prizmu izbora i četverogodišnjih mandata. Treba razmišljati generacijama unaprijed, čak i ako nije sigurno hoće li te generacije imati gdje živjeti.
Tri stupa SDG strategije: gospodarstvo, društvo, okoliš
Maldivi već godinama pokazuju da male države mogu razmišljati globalno. Nakon što smo ukazali na hitnost klimatskih izazova, vrijeme je da se usredotočimo na konkretne mehanizme provedbe strategije održivog razvoja.
Ekonomski stup temelji se na jednostavnom načelu – potičite ono što želite vidjeti. Vlada je uvela porezne olakšice za resortove koji odustaju od jednokratne plastike. Hoteli koji koriste sustave za desalinizaciju morske vode na solarnu energiju dobivaju 15 % smanjenja turističkog poreza. To nisu samo simbolični potezi – od 2019. godine 240 resortova dobilo je certifikat “plastic-free”, ostvarujući prihode od 890 milijuna USD godišnje.
| Stup | Vodeći program | Ključna metrika |
|---|---|---|
| Ekonomski | Zeleni resorti | 240 certificiranih objekata |
| Društveni | Online obrazovanje | 540 tisuća učenika obuhvaćeno |
| Ekološki | Obnovljiva energija | 26 % trenutačni udio |
Društvena dimenzija prvenstveno znači borbu protiv geografske izolacije. Nastava na daljinu već je dosegla 540 tisuća učenika na udaljenim atolima – broj koji se još prije pet godina činio nedostižnim. Telemedicinski programi pod okriljem SDG 3 omogućuju specijalističke konzultacije bez potrebe putovanja u Male. Zapravo, gotovo svaka obitelj na Maldivima sada ima pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi putem satelitske veze.
Nekada sam mislio da su takva rješenja znanstvena fantastika za bogate zemlje. Ispostavilo se da potreba zaista može biti majka izuma.
Ekološki stup usmjeren je na dva cilja: 70 % obnovljive energije do 2030. godine i obnova 450 ha mangrova godišnje. Trenutni udio obnovljivih izvora iznosi 26 % – uglavnom zahvaljujući solarnim elektranama na nenaseljenim otocima. Program obnove mangrova obuhvaća ne samo sadnju, već i nadzor pomoću dronova – tehnologiju koja omogućuje praćenje rasta biomase u stvarnom vremenu.
Upravljački mehanizam je Nacionalna strategija razvoja 2020-2030, koja je izravno integrirala SDG-ove u sustav proračunskog planiranja. Svako ministarstvo ima vlastitu nadzornu ploču s KPI pokazateljima, koja se ažurira tromjesečno. Zvuči birokratski, ali funkcionira – svi infrastrukturni projekti moraju proći kroz filter usklađenosti s najmanje tri cilja održivog razvoja.
Ove službene strukture i konkretne aktivnosti stvaraju čvrste temelje, iako ne prolazi sve bez sporova i kontroverzi koje zaslužuju zasebnu raspravu.
Kontroverze i izazovi: može li zeleni turizam izdržati test vremena?
Maldivi na društvenim mrežama izgledaju kao pravi raj. Tirkizno more, luksuzne vile na vodi, influenceri koji promoviraju “održivi odmor “. No, iza te blistave slike krije se nekoliko neugodnih istina.
Problem s Maldivima je u tome što svaki korak prema održivom turizmu izaziva nove kontroverze.
Uzmimo za primjer ono što se događalo u studenom 2025. godine. Resort @Paradise_Maldives najavio je veliku ekspanziju svog “eko-resorta”. Zvuči sjajno, zar ne? Samo što su, kako bi napravili mjesto za nove vile, morali produbiti morsko dno. Doslovno su uništavali koraljne grebene koje bi trebali štititi.
Društvene mreže su eksplodirale. Komentari su bili nemilosrdni. Jedan korisnik je napisao: “Tako izgleda vaša ekologija – uništavanje grebena zbog još jednog bazena.” Resort je brzo uklonio objavu.
Evo tri glavna izazova koja ne daju mira:
- Dilema rekultivacije – svaki novi projekt znači produbljivanje dna i uništavanje ekosustava
- Klimatski skeptici – koriste rastuće cijene nekretnina kao argument protiv prijetnje
- Problem s otpadom – 2 kg smeća po turisti dnevno, a mogućnosti recikliranja su sramotne
Najviše me iritira argument skeptika. Jedan od njih mi je nedavno rekao:
“Ako otoci tonu, zašto cijene kuća stalno rastu? To je dokaz da otoci ne tonu i da je sva ta panika besmislica.”
S jedne strane… ima logike. Tko bi ulagao u nešto što će nestati? S druge strane, tržište nekretnina ne odražava uvijek klimatsku stvarnost. Sjećate li se krize 2008.? Cijene su rasle do samog kraja.
Prava glavobolja su otpad. Svaki turist u prosjeku proizvede 2 kilograma smeća dnevno. Na malim atolima nema mjesta za sortirnice. Većina plastike završava… pa gdje? Službeno – na odlagalištima. Neslužbeno – u oceanu.
Vidjela sam to vlastitim očima tijekom posjeta lokalnom atolu. Planine boca od vode, ambalaža od hrane. A resort udaljen 200 metara reklamira se kao “zero waste facility”.
To ne znači da je sve to laž. Neki centri se zaista trude. Ali razlika između marketinga i stvarnosti ponekad podsjeća na provaliju.
Kurs za 2030. – koji su sljedeći koraci za maldivske SDG-ove?
Maldivi imaju pred sobom nekoliko ključnih godina kako bi doista ostvarili svoje ambiciozne klimatske ciljeve. Više nije riječ o raspravama, već o konkretnim djelima.
RASPORED PUTA DO UGLJIČNE NEUTRALNOSTI
01.01.2025 -------- Pokretanje glavnih solarnih farmi na atolu
15.06.2026 -------- Modernizacija energetskog sustava otoka
30.09.2027 -------- CHECKPOINT: 50% obnovljive energije
01.03.2029 -------- Finalizacija projekata skladištenja energije
31.12.2030 -------- CILJ: Ugljična neutralnost
Iskreno govoreći, ovaj vremenski okvir izgleda napeto, ali izvedivo. Ključno će biti održati tempo u razdoblju 2027.-2029., kada većina infrastrukture mora biti već gotova.
Što se tiče ulaganja – ovdje se zaista događa mnogo zanimljivih stvari. Plava ekonomija nije samo fraza, već konkretne prilike. Start-upovi koji se bave akvakulturom, recikliranjem plastike iz oceana ili tehnologijama desalinizacije vode traže financiranje. Maldivske zelene obveznice postaju sve popularnije jer investitori u tome vide dugoročnu vrijednost.
Ali da bi sve to funkcioniralo, potrebna je suradnja izvana. Turisti mogu birati ekološki certificirane resorte, investitori usmjeravati kapital u obnovljive projekte, a politički donositelji odluka podržavati prijenos tehnologije. Možda zvuči naivno, ali svaka od tih skupina zaista utječe na tempo promjena.
Što se može pratiti u nadolazećim godinama? Postotak obnovljive energije, broj novih projekata plave ekonomije, promjene u turističkoj politici. Ovi pokazatelji će pokazati idu li Maldivi u pravom smjeru.
Mislim da će 2030. godina biti test ne samo za Maldive, već i za cijeli model malih otočnih država koje se bore s klimatskim promjenama. Ako im to uspije, postat će nacrt za druge.
Budućnost Maldiva ovisi o mjerama koje će biti poduzete u sljedeće tri godine – nema vremena za odgađanje.
NOAH MI
urednik za putovanja & lifestyle
